---

Ko lovi u mutnom ?
- u nepostojećim akumulacijama -

---

Šta o gradnji centrala kažu oni kojima je to posao, stručnjaci u toj oblasti i oni koji to nisu ?

Piše: Eldar Šehić

     Prateći i čitajući sve ono što se danas piše o gradnji hidroelektrana na Sani i Sanici vidljivo je da političari, novinari pa i neki drugi... često namjerno šire pogrešne, netačne i neprovjerne ili poluistinite informacije samo da bi podigli paniku medju ljudima i da bi skrenuli pažnju na sebe. I dalje tvrdim da su riječi o HE Vrhppolje špekulacije je čista laž i to nisu moje riječi, već to su riječi Elekroprivrede iz Sarajeva.Istina je da postoji idejno rješnje, ali rješenje za koji nije podnjela zahtjev vlada našeg kantona, niti je taj projekat usvojila vlada Bosne i Hercegovine.
     Na sreću ili na žalost (prosudite samo nakon čitanja intervjua) našle su se 4 općine u BiH koje su drage volje prihvatile brane. Projekat od 800 miliona eura otišao je drugim općinama…
     Loše je to što o ovome, kao i mnogim drugim temama, pričaju neobrazovani ljudi koji nemaju pojma o kakvom se projektu radi.
     Prva velika LAŽ - kruže glasine da bi na brani radilo maksimalno 12 uposlenih - reći da je 12 ljudi dovoljno za upravljanje hidroelektranom. Kolika je to glupost...bolje je ne komentarisati. Ovde je očito da oni koji šire ovakve laži imaju problema sa realnošću. 12 ljudi možda nije dovoljno ni za obezbjednjenje dvije brane…
     Duga velika LAŽ - to je da bi plate bile manje od 300 maraka. Ne znam tačno, ali ali sam siguran da u elektroprivredi čak ni obični radnici nemaju platu ispod 300 maraka.
     Treća velika LAŽ – je da Slovenci imaju bilo kakve veze sa branama u općini Ključ.
     Četvrta velika LAŽ – Elektroprivreda nema namjeru niti je radila bilo kakve projekte na području grada Konjica. Oni nisu ni zainteresovani za to područje.

     www.kljuc.ba nudi Vam mogućnost da sva vaša pitanja proslijedimo ljudima u Elektroprivredi i dobijete tačne i precizne odgovore.
     Danas sam dobio mnogo vaših pisama. Neki su ZA, ali većina je protiv brane. Dobio sam osjećaj da mi želite reći slijedeće: Grad Mostar svake godine uzima milione maraka od akumulacije vode na njegovom području. To je luda općina koja je pored mnogo HE na Neretvi, počela da gradi još jednu. Mi smo pametna općina, nama brana ne treba i naše nazaposlene Ključane slaćemo na rijeku Sanu da po cijeli dan pecaju ribu, jer svakako nemaju drugog posla? Naravno, podrazumijeva se da ti nezaposleni moraju imati novac da uplate dozvolu za ribolov! Jerbo ako vas ribo-čuvar uhvati na rijeci Sani bez dozvole za ribolov, uzalud će vam biti priča kako ste jedan od onih što je bio protiv brane. Kaznu ćete morati platiti, ako nemata novca morace na SUD! Na SUD kojeg više nema u Ključu, pa će morati o svom trošku platiti i autobsnu kartu do Sanskog Mosta, a kad stanu pred časni sud neka im je bog na pomoći ?

www.kljuc.ba - jer nema potrebe da čitate izmedju redova

Intervju sa geologom Elektroprivrede iz Sarajeva, Nadžijom Nukić.

     Eldar: Ciao Nadžija, Posljednji put kad smo se vidjeli u Sarajevu pričali smo o izgradnji Hidroelektrane na prostorima općine Ključ. Kruže špekulacije da je taj projkat ovih dana stigao i do općine Ključ koja je objelodanila isti, no čini mi se da su napravili mnoge propuste neupoznavši gradjane sa svim pozitivnim aspektima samog projekta. Da li doista ima razloga za brigu ?
     Nadžija Nukić: Ciao. Nije mi jasno zašto su ljudi zabrinuti, jer elektroprivreda nije uopšte dobila mogućnost za gradnju HE Vrhpolje sa HE Čaplje.
     Eldar: Hoćeš da mi kažeš da projekat o izgradnji HE vrhpolje i Čaplje još nije usvojen?
     Nadžija Nukić: Ne, nije.
     Eldar: Možeš li nam to malo pojasniti molim te ?Ili bi možda bilo bolje da se vratimo na temu ako bi se gradile gdje bi se one gradile i koje su to dobre i loše osobine ovakvih projekata?
     Nadžija Nukić: Ti si vidio gdje su one pozicionirane. Dok je bio živ rahmetli Alagić, svi su podržavali taj projekat, bile su i javne tribine gdje su se uključili svi ljudi iz bliže i dalje okoline. Za života Alagića, uradjen je Prostorni plan posebnog područja i ti si od mene dobio jednu od karata tog područja. U tom prostornom planu su sadržani svi aspekti privrede, turizma i svega onoga što ide uz to. Znači kompletno područje je dobro proučeno. Taj prostorni plan je bio na javnoj raspravi i usvojen je. Znači ljudi tada nisu imali ništa protiv.
     Eldar: Čini mi se da su ribari jako zabrinuti ?
     Nadžija Nukić: Što se tiče ribara o njima neću da raspravljam, ti znaš da smo moj suprug i ja zagriženi ribari, da smo ribrarili na Sani i u Sokolovu i da bi ja bila sretna da mogu imati mogućnosti da pecam pored svoje kuće.Ali…
     Eldar: U telefonskom razgovoru sa prijateljima iz Ključa imam osjećaj da su jako zabrinuti za klimatske promjene koje bi izgradnja brane donjela.Ima li doista razloga za brigu ?Kakve su posljedice od podizanja brane ?
     Nadžija Nukić: Vidim da su se digle neke tenzije bez veze. Elektroprivreda je uradila Idejni projekat, izgradnje ove elektrane i on je tu kod mene. Taj projekat obuhvata ne samo način izgradnje, već i Ekološku studiju o uticaju akumulacije na postojeću floru, faunu, životinjski svijet, klimu i sve što treba. Svako je lud ko kaže da neće imati nekih uticaja, ali se zato projekat radi tako da te negativne efekte svede na minimum.
     Eldar: Još uvijek nismo dobili odgovor o pozitivnim aspektima HE Vrhpolje i HE Čaplje ?
     Nadžija Nukić: Prva i prioritetna uloga je zaštita područja od poplava i to ne samo tog regiona već kompletnog sliva rijeke Sane. U finansiranju ovog projekta mi smo učestvovali sa 42%, Kanton 42% i Vodoprivreda 16%, znači svi zainteresovani subjekti. Opština Sanski Most i Ključ su već napravili projekte restorana, hotela i svih pratećih objekata. Znači prva uloga je zaštita od poplava, a ti znaš koliko su ta dava grada u toku godine plavljena i kakve katastrofe Sana izaziva.
     Druga uloga je navodnjavanje. Ja neznam kako se zove neko polje tu u blizini i predvidjena je izgradnja cjevovoda do tih polja.
     Treća uloga je turizam. Već sam ti ukratko rekla šta su opštine uradile.      Četvrta uloga je proizvodnja električne energije, zašto ne kad već imaš akumulaciju ne proizvoditi struju. Ti znaš da je na tom kantonu snabdijevanje strujom uvijek bio problem. Ovim bi i to bilo riješeno.
     Eldar: Kakvu bi korist imale općine od ovog projekta?
     Nadžija Nukić: Prvo opštine dobijaju mislim nisam sigurna oko 2 - 3% na ime koncesije od ukupne investicije. Dobijaju i (sad neznam tačno koliko feninga) po kWh proizvedene struje. Lova kapa u opštine i to velika a ništa opštine ne rade. Stvar je samo da te pare usmjere pravilno. Izgradnja infrastrukture od puteva pa nadalje. Još jedan finansijski efekat je što se plaća naknada opštinama za korištenje akumulacije, imaju kojeficijenti pa se to preračuna s obzirom na tapreminu akumulacije, to se plaća svake godine. Znači pare velike za to područje
     Eldar: Možeš li nam odprilike reći koliko bi opština dobijala godišnje od korištenja akumulacije ?
     Nadžija Nukić: Eldare, stvarno ne znam tačno, morala bi vršiti proračune, ali recimo npr. općina Ustikolina (kod Goražda) ima oko 1000 stanovnika i tamo se gradi protočna elektrana od 36 MW, puno puno manje od Vrhljpolja.Godišnji budžet općine Ustikolina je 500.000 KM, oni od te elektrane bi godišnje dobijali minimum 1.500.000 KM, pa sad vidi da li se to isplati ?
     Eldar: Obzirom da je općina Ključ mnogo veća i da će i akumulacija biti mnogo većeg kapaciteta to bi značilo da bi općina Ključ imala znatno više od 1.500.000 KM godišnje.Sad me zanima kakve su reakcije stanovnika u općini Ustikolina? Ima li onih koji su protiv ?
     Nadžija Nukić: Najveći protivnici izgradnje u Ustikolini je par Goraždaka, koji žive u Sarajevu, a tamo imaju vikendice, pa ih štite, a boli ih briga što tamo ljudi nemaju od čega da žive, njima dobro a tamo grad umire..
     Eldar: Da li možda imaš predstavu koliko bi ljudi radilo na izgradnji ovog projekta, koliko bi trajalo izvodjenje radova i da li bi se u njemu zaposlilo loklano stanovništvo ?
     Nadžija Nukić: Pri izgradnji tamo će boraviti najmanje 3000 ljudi. Te ljude treba smjestiti i nahraniti. Ti znaš šta to znači za privatni smještaj i restorane, trgovine idr. Pri raspisivanju tendera može se usloviti da firme iz okruženja izvode gradjevinske radove. Znači daješ posao lokalnom stanovništvu, plus što ta izgradnja traje minimalno 4 godine. Poslije izgradnje normalno da će se tu zaposliti lokalni ljudi, neću doći ja iz Sarajeva.
     Eldar: Dobro, šta će biti nakon 4 godine kada se radovi izgradnje brane privedu kraju ?Koliko bi uposlenih moglo biti u hidreoelekrani Vrhpolje ?
     Nadžija Nukić: Misliš koliko će ih biti uposlenih kada se elektrana pusti u pogon?
     Eldar: Da, upravo na to mislim.
     Nadžija Nukić: Iskreno ne znam da ti kažem tačan broj, ali recimo na HE na Neretvi, znači HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac ima 470 zaposlenih, znači na tri elektrane a ovdje se radi o dvije elektrane, pa možda trećina od toga, ali provjeriću ti tačan broj i pa ću ti javiti.Moram malo pregledati projektnu dumentaciju, jer to je uradjeno još 2002 godine pa sam neke stvari zaboravila
     Eldar: Postavljanje vjetrenjača umjesto hidroelektrana je bolji način ? Nadžija Nukić: Pa ljudi očito nisu svjesni koje one imaju negativne efekte. Prvo to se može graditi tamo gdje ima vjetra, a te elise izazivaju ogromnu buku, pojačavaju strujanje zraka, uništavaju ptičiji fond, jer ptice lete ka tim elisama i još puno toga. Nema objekta koji nešteti, pa čak i stambeni objekti.
     Eldar: Kada smo bio u Sarajevu, razgovarali smo na ovu temu, pa samo zajedno u tvojoj kancelariji pogledali i karte ovog projekta.Tamo je bilo mnogo detalja, a ono što sam prvo primjetio to je izgradnja auto-puta Sanski Most – Ključ.Zanima me da li bi se ova dionica auto-puta doista gradila i kada ?
     Nadžija Nukić: On se gradi u isto vrijeme, odnosno moraju se prvo uraditi putevi, pa tek onda slijedi izgradnja brane…
     Eldar: Na početku našeg razgovora rekla si da je panika na području općine Ključ bez razloga i da projekat HE Vrhpolje i HE Čaplje uopšte nije usvojen.Možeš li nam to malo pojasniti ?
     Nadžija Nukić: Ovaj projekat uopšte vlada nije razmatrala, niti se bilo ko javio da je zainteresovan za gradnju ovih objekata. Znači interes nekada je postojao, kanton, EP i Vodoprivreda ali je vlada ta koja će to dati na tender ili ako je neko zainteresovan pojedinačno. Elektroprivreda je bila zainteresovana i dobila je za Ustikolinu, Vranduk i Rmanj Manastir, a Herceg-bosna Mostarsko blato, to su te 4 Hidroelektrane
     Eldar: Šta će biti sa HE Čaplje (Sanski Most)?
     Nadžija Nukić: HE Čaplje se uopće neće graditi, to je kompezacioni bazen, znači u slučaju velikih voda ona će PRIMITI SVU VODU !!! Ove dvije HE Vrhpolje sa HE Čaplje je jedinstvan projekat i jedno bez drugog ne ide.
     Eldar: Sad me zanima da li uopće postoji mogućnost realizacije ovog projekta na području općina Ključ i Sanski Most?
     Nadžija Nukić: Energoinvest je u ugovoru sa ove tri strane radio Idejni projekat koji se doslovno zove HE Vrhlje sa HE Čaplje. Znači projektna dokumentacija je uradjena na tom nivou.Kako se vršila izrada dokumentacije onda su se zakazivale revizije, koje su zakonu obavezne.Troškove revizije su opet snosile ove sve tri strane. U tu revizije ostalo je pitanje kote usra kod HE Vrhpolje.To ti je maksimalna kota akumulacije. Energoinvest je morao izvršiti analize i reći koja je to kota koja pravi najmanje štete. Članovi komisije za reviziju su bili i predstavnici Općine Ključ i Sanski Most, ljudi iz Kantona iz Ministarstva za vodoprivredu, Min. za energetiku, iz Vodoprivrede BiH, Elektroprivrede i uvaženi stručnjaci od struke, ekolozi itd. Kad je nova revizija zakazana bili svi ovi ljudi prisutni i usvojena je kota usra, jer je ona diktirala opremu elektrane, a kotu su diktirali iz Općina jer se neki dijelovi terena ni u kom slučaju nisu smjeli topiti.Nakon toga je ostalo da se još završi jedno tri knjige, medju kojima je i ekonomska opravdanost izgradnje ovih dviju elektrana a koje čine zajedno jedan projekat Po dobijanju dokumentacije, kanton je zakazao sa novcem za reviziju, o da nikada još nije završena revizija ovog projekta, a automatski i njegova verifikacija Tek reviziji koja kaže da je projekat o.k. mogu se tražiti dozvole za izgradnju, što znači da niko od ovih strana još nije iskazao interes da gradi ove elektrane
     Jednom prilikom bila sam u Vodoprivredi, tad su bili predstavnici iz neke organizacije koja finansira sanaciju objekata, tj. kanala, i drugog za zaštitu sliva rijeke Sane i vodoprivreda je kandidovala ovaj projekat kao sastavni dio zaštite od plava sliva rijeke Sane. Ti znaš da zahvaljujući Sani i što su obale Sane i kanali za zaštitu od poplava uništeni, prave strahovite poplave.
     Eldar: Oprosti mi, ali dozvoli mi da te prekinem na trenutak.Ako sam dobro svatio, glavni razlog za projekat HE na ovim općinama jeste zaštita od poplava ?
     Nadžija Nukić: Da, to je istina, ljudi su se uskomešali, misleći da to mi radimo radi struje, ali su ovi iz Vodoprivrede rekli da je to jedna od prvih zaštita Sane, uglavnom od toga nije bilo ništa… Ljudi u tim općinama su se uznemirili bez ikakvog razloga ka osto je slučaj u općini Konjic, gdje je u potanju rijek Neretva, a mi tamo uopšte nećemo ništa graditi.Sve je to politika i pokušaj manupulacije nad ljudima…
     Eldar: Sada je sve jasno.Prašina se digla oko projekta koji još niko nije ni predložio niti usvojio.Ključ za sada ostaje bez brane.Elektro privreda radiće na općinama i terenima koje si nabrojala malo prije. Sad me zanima da li uopće postoji mogućnost da će Ključ jednog dana dobiti vještacko jezero ? Da li će se pronaći neko zainteresovan da se projekat privede do kraja ?
     Nadžija Nukić: Žao mi je što to ljudima neće niko da pojasni… Mi nismo odustali od revizije.Ona će se održati, jer su pare sada na računu Elektroprivrede od Kantona i Vodoprivrede, ali treba doći na red, jedino možda ako EP ne bude zainteresovana da to dovrši, ali to bi bio glup potez, jer je do sada na projekte i istražne radove otišlo oko 500.000 KM, suviše puno da bi se samo bacilo… Vidjećemo šta vrijeme nosi, samo je činjenica da bi bilo šteta neuraditi ga i za sva vremena riješiti pitanje poplava ovih gradova i drugih područja.
     Eldar: Panika u gradu ipak je bila bez razloga.
     Nadžija Nukić: Ja sam se iznenadila kad sam čula te reakcije iz Ključa, bože reko za šta se ti ljudi bune i živo me interesuje ko ih je nahuškao i pusti im bubu u uši bez argumenata, a gore je što ljudi reaguju bez da provjere. Vjerovatno neko manipuliše njihovom neupućenosti tj. neznanjem i neinformišanošću.
     Ti si vidio one karte, to su originali iz tog plana, koji je usvojen još prije izrade projekta, jer je usvajanje prostornog plana posebnog područja bio preduslov da se usvoji i tek onda pristupi projektovanju.
     Na svakoj reviziji bio je obavezno načelnik općine, provjeriću ti tačno imena onih koji su bili, da nebi bilo zabune. Dok je Alagić bio živ, tada nije bilo nikakvih problema i svi su ga ljudi podržavali iz svih općina. Ti si vjerovatno svjestan šta to znači za taj kraj, da bogdom drugi imaju te prilike.
     Eldar: Mislim da se ljudi plaše promjena, zanima me kakva bi reakcija bila ljudi s područja Jablanice da ih pitamo da li žele da srušimo branu i da im Neretva teče kao nekad?
     Nadžija Nukić: Kad bi sad pitao bilo koga iz Jablanice, Konjica da li bi da se brane ruše i vrati sve u prvobitno stanje, znači da Neretva ima svoj stari tok, bi djavola, kad im je ovako ljepše…
     Eldar: Kakve su rekcije na prostorima gdje ste dobili dozvolu za radove?
     Nadžija Nukić: Meni je najvažnije da su gradjani iz Zenice, Nemile, Goražda, Ustikoline "ZA" i da jedva čekaju da to krene, čak su mene lično načelnici zvali da me pitaju kada će to već početi i mole me da im javim u ukoliko dodje do nekog pomaka. Danas je sklopljen ugovor sa Elektroprivredom Austrije i zajednički se finansiraju ovi projekti, investicija teska 800.000.000 (osamstomiliona eura) Pa sad ti vidi koliko novca donosi tim krajevima i BiH.
     Eldar: Naždija, hvala ti puno na vremenu koji si nam posvetila i na korisnim informacijama.Bilo je ugodno i zanimljivo razgovati s tobom.Vjerujem da će mnogim Ključanma neke stvari biti jasnije i da je sad do njih da odluče, da li će tražiti od vlade da se nastavi s projektom ili ne. Hvala ti…
     Nadžija Nukić: Nema problema, ukoliko budeš imao potrebe za još nekim informacijama i detaljima, slobodno mi se javi.Stojim na raspolaganju.

Tekst pripremio: Eldar ŠEHIĆ

  Ključ, 17. oktobar 2006

---

Hirdoelektrane na Sani i Sanici
- ISTINA I ZABLUDE -

---

Vijest da će se na Sani i Sanici graditi hidroelektrane najčešće se komentarišu bez ikakvih argumenata

     Nema sumnje da je ovo jedna od najaktuelnijih tema ovih dana u našoj općini Ključ i medju Ključanima ma gjde god oni bili. Za branu sam znao odavno, vidio sam projekte, mape i karte, proračune i mnogo toga… Nezadovoljan što se polemika na ovu temu svodi na rekla-kazala, diže se panika medlju ljudima, gledaju se samo negativni aspekti ovog jako vrijednog projekta. Ne želim da bilo koga od Vas ubjedjujem da li je brana dobra ili loša. Zelim samo da Vam kažem istinu i informacije iz prve ruke od stručnog lica koje je radilo na ovom projektu. A na Vama je da odvažete šta je tu dobro, a šta loše. Prije nego otkrijem šta se gubi, a šta dobija odbijanjem ili prihvatanjem ovog prijedloga i prije nego objavimo intervju geologa Nadžije Nukić, pokušaću u vama probuditi nostalgiju za Ključem, rijekom Sanom, slike iz nekih davnih dana i onih, onih malo svježiji…

Zajedno smo rasli grade ja i ti….

     Mladje generacije ne pamte, a oni stariju izgleda da su zaboravili kako je naš grad Ključ izgledao prije rata. Bila je to čaršija koja je iz dana u dan rasla nevjerovatnom brzinom. Broj stanovnika konstantno se povećavao, vjerovali ili ne, mjesta u školama za učenike više nije bilo, pa su osnovne škole radile čak u tri smjene. Sve škole (zgrade koje i danas postoje, a koje su poluprazne, neke su čak i zatvorene) bile su popunjene do posljednje stolice za učenike, pa zbog nedovoljnog broja učionica autor ovog teksta zajedno sa generacijskim odeljenima pohadjao 2 godine osnovnu školu u Domu kulture (nekadašnje i sadašnje kino). Bio je to alarmantan poziv tadašnjim općinskim vlastima koje su donijele odluku da se u što kraćem roku mora napravi još jedna zgrada škole. Tako je počela izgradnja škole u neposrednoj blizini srednjoškolskog centra… Nažalost, ta škola nikad nije završena, došao je rat, a ostatak priče manje-više svi dobro poznajemo…

Ključ danas…

     Nažalost, rat je općinu Ključ unazadio kao malo koju općinu u BiH. Svjedoci smo iz dana u dan gašenju raznih vladinih institucija u našoj općini, a to nije bez razloga. Problem je nedovoljan broj stanovnika, i da problem bude još veći, taj broj stanovnika iz dana u dan sve je manji. Ono što me još više brine to je sve manja nostalgija za našim gradom kod ljudi koje ga napuste.
     Možda se neko neće složiti sa mnom?
     Meni lično najbolji primjer je glavna ulica u gradu (glavni korzo) koja se prije par godina u ljetnjem periodu zatvarala u terminu od 18 do 23:00 sata (ako možda griješim u 1 sat više-manje nemojte mi zamjeriti). Danas ne samo da nema potrebe za zatvaranjem ove ulice, već se možete šetati sasvim komotno trotoarom bez bojazni da ćete se sudariti sa nekim od šetača. Ovo je jedan banalan primjer, a ima ih mnogo… Zašto je to tako svima nama je poznato, loš životni standard…

Moj je život Švicarska, skoro pa savršen…
- Cijena standarda…

     Istina je da na Zapadu život lakši ako to posmatramo s financijske strane. Slagao bi kad bi rekao da se u Švicarskoj loše živi. Standard je ovde neuporedivo veći u odnosu na BiH.
     Da li znate koja je cijena svega toga?
     Ne želim vam pričati o tome kako ovde ribe u rijekama plivaju naopačke ima toga ovde mnogo, ali vjerujte mi, ovde ima i onih rijeka gdje ima lipena, a ribari znaju da lipena ima samo u čistim i nezagadjenim vodama. Moj je život Švicarska, skoro pa savršen, jer u njoj nema rijeka poput rijeke Sane pa zbog toga nemamo hidro već nuklearne elektrane. Zamislite kakav je to osjećaj kada svake godine u poštanskom sandučetu nadjete tablete na kojima piše uzeti odmah ukoliko dodje do frke u nuklearnoj centrali !!! Pitam se kakva bi bila reakcija Ključana da je u Ključ stigao projekat o izgradnji nuklearne centrale i da vam svake godine dijele slične tablete ? Mislim da se Ključani mogu osjećati sretnima što nuklerani standard mogu zamjeniti riječnim koji je daleko manjeg rizika, a jednako podiže standard.

Rijeka Sana, nekad i danas…

     Na rijeci Sani prije rata ljeti je bilo nemoguće naći plažu ili neki pristupačan prilaz Sani a da budete sami. A plaža je bila skoro svaki zavoj rijeke, ili dio obale…
     Danas na rijeci Sani imamo broj plaža koje možemo na prste izbrojati. Sana je na većini mjesta gotovo nepristupačna i zarasla. Razlog tome je nedovoljan broj posjeta kupača. Moj otac prvi kaže da je razlog tome što danas omladina provodi vrijeme za računarima igrajući igrice… Je li on upravu? Nije, jer i u moje vrijeme imali smo računare, commodore 64, pa 128, pa Spectrum i moja generacija igrala je igrice na računarima, ali Alina Luka je bila Makarska, ako nedodjete na vrijeme, teško ste mogli naći prostor da prostrete ručnik…
     Pravi razlog jeste što općina Ključ nema više broj stanovnika koji je imala prije rata. Ovo je još jedan prost primjer o broju stanovnika koji se iz dana u dan smanjuje…
     U razgovoru sa stručnim licem geologom Nadžijom Nukić saznao sam da bi ovakav projekat koji godišnje donosi milione maraka općini samo od akumulacije vode (otvorena nova radna mjesta sa dobrim ličnim dohocima za radnike, turizmu i sl. nećemo ni spominjati) odlično bi prijao budžetu općine Ključ i njenih gradjana. Neki od ovih ugovora koje je Elektroprivreda radila sa firmama iz Austrije, vrijedni su i do 800.000.000 maraka. DA, dobro ste procirali, osam stotina miliona maraka. Ali, nažalost, ti snovi su daleko od grada Ključa? Zašto ?

     Da li će se ovaj projekat raditi ili ne i šta bi on donio općini Ključ ako bi se gradio saznajte sutra. Uskoro ćemo objaviti i mape ovih projekata…
     Ali se strpite do sutra.

Tekst pripremio: Eldar ŠEHIĆ

SUTRA OBJAVLJUJEMO KOMPLETAN TEKST INTERVJUA SA GEOLOGOM Nadžijom Nukić

  Ključ, 15. oktobar 2006

---

Brane na Sani i Sanici ?!

---

Da li je izgradnja brana na rijekama Sani i Sanici jedino i najbolje rješenje za stanovništvo naše općine !?

     Ovih dana se na sve strane priča o prijedlogu Urbanističkog zavoda iz Sarajeva kojim se traži mišljenje, ili bolje rečeno saglasnost općine i stanovništva da se na rijekama Sani i Sanici grade hidrocentrale. Prva bi se gradila pod nazivom hidroakumulacija Vrhpolje u naselju Podovi a druga kao mini hidrocentrala u Tunelima u Donjoj Sanici. Oba plana predvidjaju potapanje toka tih dviju rijeka uzvodno od brana, prva do Zgona a druga do naselja Crnalići.
     E, sad se postavlja pitanje: Da li je izgradnja brana na rijekama Sani i Sanici jedino i najbolje rješenje za stanovništvo naše, nažalost jako siromašne općine !? Na osnovu onoga što se nalazi u dopisu službe naše općine ništa se ne vidi, ništa nije ponudjeno. Traži se mišljenje stanovnika, njihove primjedbe i prijedlozi. A zar te iste stručne službe: državne, kantonalne, općinske, nisu mogle gradjanstvu ponuditi išta više od prijedloga. Gdje su studije, analize i mišljenja stručnjaka. Šta se gubi a šta se dobija prihvatanjem ili odbijanjem prijedloga. Proizvodnja elektične energije je kao i svaki drugi biznis, izgradnja centrala je kao otvaranje tvornica, zapošljavanje ljudi, otvaranje svijetu... Sve je to tačno ali isto tako je nepovratno gubljenje ljepota koje je priroda stvorila. Normalno je da će se ekološka, ribarska i neka druga društva boriti i biti protiv izgradnje jer time su direktno "ugroženi" njihovi interesi. Osim toga da li je bilo razmišljanja i projekta koji bi bili alternativa ovim ponudjenim (ili su ovi jedini i najbolji).
    Ne vjerujem da se država potrudila da maksimalno koristi resurse koje posjedujemo. Evo jednog dobrog primjera:
    Ante Andrić iz jednog sela kod Tomislavgrada prvi je u Bosni i Hercegovini počeo proizvoditi električnu struju uz pomoć vjetra. Sa trećinom snage jedne vjetroelektrane podmiruje potrebe sa strujom svoje tvornice, u kojoj u četiri smjene radi 17 radnika. Na pitanje kako je došao na ideju proizvodnje struje na ovaj način, Ante odgovara:
     - Moram doći do ideje. Sam sam vod vodio i plaćao ga. Sve sam sam radio. Vode nemam, isto sam sam je bušio i tražio dolje. Sve sam sam radio. Zemlju sam kupio... Niko mi ništa nije pomogao.
     Ostatak električne energije koju Ante proizvodi nije iskorišten, jer u BiH ne postoji zakon o alternativnim izvorima energije. Zbog toga, kako kaže, svaki mjesec gubi 15 hiljada maraka:
     - Ako me prime u mrežu bit će dobro. Ako me ne prime, izgubit ću jedno 50.000 maraka samo do kraja ove godine.
     Da li Ante Andrić treba da bude ljut samo na predstavnike državne vlasti koji nisu donijeli zakon o korištenju alternativne energije, i koji nemaju sluha za njegov izum.
    Ovo je samo jedan primjer kako se državna vlast razbacuje sa energijom koja je već proizvedena a na drugoj strani traži načine da tu istu energiju proizvodi. Nameće se pitanje sa početka teksta: Da li je izgradnja brana na rijekama Sani i Sanici jedino i najbolje rješenje !?

FOTOGALERIJU MOŽETE VIDJETI AKO KLIKNETE   O V D J E

Potraga za prijateljem. Na tragu Esadu Bajriću       Samo jedan poslije objavljivanja našeg teksta u kojem tražimo Esada Bajrića, javio mi se Nedžad Dučanović koji u svojoj poruci piše da on ima tečića koji se zove Esad Bajrić, koji je sa Zgona i koji je u toku rata boravio u Sloveniji a sad živi i radi u Salt Lake City - USA. Po onome što Nedžad zna, Esad je u Sloveniji boravio manje od 4 godine i u to vrijeme on je već bio oženjen i imao jedno dijete,a sad ima troje djece. Supruga mu se zove Sadina, zovu je Dina. Nedžad ima i njegovu adresu i broj telefona pa ako je to osoba koju traži Midhat on mu može pomoći da se opet "čuju".       PS. Nedžade, svakako da se sjećam tebe, kako ti reče bivšeg učenika. Jeste da se malo i ostarilo ali "hard disc" još funkcioniše iako je procesor prilično spor. Nego, kad si se već javio volio bi da mi pošalješ neku sliku tvoje familije da vidim kako izgleda "momak sa Zgona" poslije svih ovih godina. Ujedno primi srdačan pozdrav. CUNI .................       Ovih dana javio mi se Midhat Mehinović koji traži svog prijatelja Esada Bajrića sa kojim je bio u Sloveniji četiri godine, i o njemu samo zna da je iz Ključa.       Zamoljavamo sve one koja poznaju Esada Bajrića da ga obavijeste da ga Midhat traži i da mu dostave njegovu e-mail adresu: mehinovic.m@bih.net.ba kako bi mogao da mu se javi ili da mu pošalju informacije kako može da stupi sa njim u kontakt. ................. Zahvaljujemo se svima na pomoći

  Ključ, 2 oktobar 2006

---

Prvi rezultati izbora

---

Silajdžić i Radmanović u Predsjedništvo BiH, dok je utrka za hrvatskog člana još neizvjesna

    Haris Silajdžić i Nebojša Radmanović definitivno su i uvjerljivo pobijedili u utrci za bošnjačkog ,odnosno srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine dok je utrka za hrvatskog člana neizvjesna te da će tako vjerojatno i ostati do objave potpunih rezultata.
     Najtiražniji bosanski list "Dnevni avaz" prenosi slavljeničko raspoloženjee iz Silajdžićeva izbornog štaba a gotovo da prešućuje sve izgledniju pobjedu Željka Komšića citirajući tek prijetnje Ive Mire Jovića da kandidat SDP-a "ne može i neće biti član Predsjedništva BiH". Budući da u preliminarnim nepotpunim rezultatima glasanja za članove Predsjedništva BiH nisu objavljeni rezultati iz Sarajeva i Tuzle gdje SDP BiH tradicionalno ima brojne pristalice, procjenjuje se da bi glasovi s tuzlanskog i sarajevskog područja mogli donijeti odlučujuću prednost Komšiću u odnosu na njegove protukandidate.
     Predsjednik SDA Sulejman Tihić je priznao poraz u predsjedničkoj utrci i čestitao na pobjedi Harisu Silajdžiću, pritom je ustvrdio kako SDA ostaje najjača stranka u zemlji s osvojenom uvjerljivom većinom glasova u najmanje pet od deset kantona u Federaciji BiH.
     Kažu da su ovo, možda, najvažniji izbori. Budući predstavnici vlasti na svim nivoima BiH biće u drugačijoj poziciji nego njihovi prethodnici. Naime, od jula iduće godine, zvanično će dobiti odriješene ruke da vode ovu zemlju. Najbolje što mogu i moraju. Kancelarija visokog predstavnika bi trebalo tada da zaključa vrata i ostavi u nasljedje specijalnog predstavnika EU sa posmatračkom ulogom. Bez ovlaštenja da ukida, smjenjuje, postavlja i odlučuje.
     Oni koje gradjani izaberu na opštim izborima 2006. vodiće ih u narednim godinama ka EU. Tako, s razlikom u nijansama, zvuče svi izborni programi koje smo čuli proteklih mjesec dana.

  Ključ, 1 oktobar 2006

---

Počeli izbori

---

Sve je spremno za opšte izbore a poseban naglasak u porukama stranačkih lidera i ovoga puta bio je posvećen nacionalnom pitanju.

    Otvaranjem vrata 4.299 biračkih mjesta jutros je započelo glasanje, u kojem bi 2.755.207 registrovanih birača trebalo da odluči ko će u naredne četiri godine vladati i predstavljati građane BiH u najvažnijim državnim i entitetskim institucijama.
     Glasači, kojih je u odnosu na prošle izbore više za 440.000, će na četvorogodišnji mandat birati članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u Predstavničkom domu parlamenta FBiH, narodne poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, zatim predsjednika i potpredsjednike RS, te poslanike u skupštinama deset kantona u FBiH.
     Za ova mjesta u zakonodavnoj vlasti na kojima će sprovesti iduće četiri godine bori se 36 političkih partija, osam koalicija i 12 nezavisnih kandidata.
     "Što se tiče nas, sve je spremno. Potrebno je još samo da uredimo neke tehničke stvari, ali s obzirom na temeljite pripreme koje smo sproveli, mislim da neće biti problema", govore u izbornoj komisiji.
     Prilikom glasanja građani trebaju predočiti identifikacioni dokument. Kada ga pronađu na biračkom spisku, glasač se mora identično potpisati na izvod iz biračkog spiska nakon čega glasači dobijaju listiće za razne nivoe vlasti te u boksovima zaokružuju svoje kandidate.
    Svaki od opštinskih odbora će danas formirati tročlanu mobilnu ekipu koja će u saradnji s centrima za socijalni rad pomoći prilikom glasanja bolesnih, nepokretnih, te građana u bolnicama ili zatvorima. Slijepe i nepismene osobe mogu glasati uz pomoć drugih lica. Za nadgledanje izbora prijavilo 14 međunarodnih organizacija sa 4.735 posmatrača, te 29 nevladinih organizacija iz BiH i 13 političkih subjekata. Vecina politickih partija izašla je pred svoje birače sa parolama i retoričkim vratolomijama, bez ikakvog uporišta u bilo kakvom pisanom dokumentu. To su najčešće konstrukcije "više posla, više pravde". Partije koje nemaju program, praktično osim želje za vlašću nemaju nikakvu viziju šta bi to one uradile kada dođu na vlast.

---

      Informacije starijeg datuma pogledajte u našoj ARHIVI

---